Kako od trogodišnjaka nastaju naučnici?

Iako deca koja još nisu pošla u vrtić ne znaju šta je to algebra, ona su čak i na ovako ranom uzrastu u stanju da savladaju naučne koncepte, čime se u velikoj meri olakšava učenje u kasnijim godinama.

_L5A3769

Svako ko je provodio vreme sa trogodišnjacima ili četvorogodišnjacima zna da to ponekad nije nimalo lako. Deca na ovom uzrastu su pričljiva, pokretljiva i samostalna, neumorna u postavljanju pitanja o svemu i svačemu. Cilj osmišljenog učenja za decu koja još uvek nisu pošla u vrtić upravo i jeste da se ova nesputana energija pretoči u polet za učenje. Šareni posteri na zidovima i izdvojeni namenski prostori za rad u maloj grupi pomažu da decu uključimo u nove koncepte i veštine koje usvajaju.

Kada po prvi put kroče u vrtić, deca za sobom već imaju višegodišnje iskustvo u učenju matematike i prirodnih nauka, samo što je za većinu ovo prvi susret sa učenjem koje ima strukturu, gde su prinuđeni da pojmove povezuju sa nazivima kako bi ih bolje objasnili. Ispitivanja su pokazala da je upravo ovaj uzrast od ključne važnosti za kognitivni razvoj deteta, jer njihovo obrazovanje u ovoj fazi postavlja osnove za buduća akademska i profesionalna postignuća. Odrasli mogu da pospeše ovaj razvoj, tako što će pomoći detetu u povezivanju intuitivnih elemenata sa načinima na koji se oni prenose u komunikaciji, podstičući pri tom pozitivan pristup matematici i prirodnim naukama.

Young boy writes math equations on chalkboard

„Kognitivne sposobnosti deteta prilikom polaska u vrtić su prilično pouzdan pokazatelj njihovog kasnijeg akademskog razvoja, tokom čitave srednje škole,“ kaže Mišel Mazoko, profesor na katedri za dečji razvoj u okviru Instituta za dečji razvoj Univerziteta Minesota u Mineaoplisu.  Istraživanja koja su sprovedena tokom prethodnih nekoliko decenija ustanovila su postojanje veze između obrazovanja deteta na ranom uzrastu i njegovog kasnijeg akdemskog, pa čak i profesionalnog uspeha. Prema razvojnom psihologu Žanu Pijažeu, važnost učenja na ovom uzrastu zasnva se na činjenici da na uzrastu između 2 i 7 godina deca prolaze kroz fazu razvoja koju karakteriše simbolička funkcionalnost. Iako su se neke od njegovih teorija pokazale kao  netačne, procena koju je dao za oaj period u razvoju dece ostaje prihvaćena već gotovo čitav vek: u fazi razvoja koju karakteriše simbolička funkcionalnost, deca počinju da povezuju fizičke predmete sa apstraktnim konceptima, koje oblikuju na osnovu instrukcija o tome kako se ove veze izražavaju u komunikaciji, kao i na osnovu sopstvenog iskustva.

Mazoko tvrdi da u trenutu kada stupaju u vrtić, kod dece već postoji izgrađen uzročno-posledični način razmišljanja o naučnim konceptima.  Ako uradimo x, dobijamo y – svet oko nas funkcioniše prema određenim principima i ima svoju logiku. Deca takođe otpočinju sa ranim istraživanjem pojmova iz matematike i prirodnih nauka poređenem predmeta. Njih intuitivno privlače količine, obrasci, oblici, ritmovi, simetrije, odnosi—„Čitav jedan niz neformalnih aspekata koji se čine intuitivnim,” objašnjava Mazoko. Pored toga, ona kaže da deca poseduju veoma razvijene sposobnosti prostorne logike; njihovo poznavanje odnosa i obrazaca je jasno uočljivo u aktivnostima kao što je izrada konstrukcija od Lego kocki. Iako se očigledno ne radi o visoko-složenim konceptima kao što je teorija relativiteta, njima se ipak uspostavlja veza između opipljivog i apstraktnog, čime se postavljaju osnove za naučno i matematičko rezonovanje u kasnijem obrazovanju.

Girl (5-7) standing by formula on blackboard, smiling, portrait

Ovde odrasli mogu da se uključe i pomognu, upućujući decu kako da izraze ove koncepte. „Decu manje intiutivno privlače simboli koje koristimo u komunikicaji matematičkih i naučnih pojmova,“ kaže Mazoko. Na primer, u trenutku kada dete počinje da shvata koncept broja dva, nastavnik ili roditelj može ovaj koncept da poveže sa pisanim simboom 2. Iako deca ne mogu da pročitaju ili zapišu zadatak iz matematike, roditelj ili nastavnik može da pomogne prikazujući uzročno-posledične veze crtežom, i upućujući dete u sredstva i načine koji će mu biti od koristi kada počne prava nastava.

Pisana komunikacija ne predstavlja jedini način da se artikulišu matematički i naučni koncepti. „Izlaganje govornom matematičkom jeziku  na ranom uzrastu pospešuje razvoj vokabulara kod deteta,“ objašnjava Mazoko, poredeći ovu vrstu učenja sa čitanjem. Kada se dete zainteresuje za koncept uzročno-posledičnih veza ili prostorne logike, odrasli mogu da jednostavno isprate način na koji ono usvaja ove koncepte i sugerišu jezik koji će koristiti kako bi izrazii već usvojeno. „Detetu pružamo puno jezičkog sadržaja kojim se objašnjavaju principi koje ono možda nije do kraja sagledalo,” objašnjava Mazoko.

“Naravno da bi od malog deteta bilo previše očekivati da reši algebarski problem, ali je isto tako tačno da deca usvajaju mnogo više nego što smo mi spremni da priznamo.”

Roditelji i učitelji mogu da podstaknu interesovanje deteta za matematiku i prirodne nauke i na jedan drugi, uopšten način, tako što će voditi računa kako ove teme  predstavljaju deci. „Moramo biti jako promišljeni i voditi računa o tome kakav stav o matematici i prirodnim naukama prenosimo na decu,“ kaže Mazoko. „Deca su veoma sklona usvajanju ovih stavova.“ Kada odrasi u prisustvu dece govore kako im matematika i prirodne nauke nikada nisu bili jača strana, time pokazuju da se radi o znanju koje ni sami ne cene, čime prenose isti stav na decu.

_MG_8602final T

Dakle, kada nije previše rano da se počne sa podučavanjem deteta iz matematike ili prirodnih nauka? „Nikada nije previše rano,“ kaže Mazoko. „Pitanje je samo na koji način ćemo nešto predstaviti, dok sam sadržaj [ovakvog podučavanja] nije toliko bitan,“  dodajući da bi naravno bilo previše očekivati od malog deteta da reši jednačinu, ali je isto tako tačno da deca od najranijeg detinjstva upijaju puno podataka iz svog okruženja i usvajaju mnogo više nego što smo mi spremni da priznamo. Ako im obezbedimo pravo okruženje i na njih prenesemo ispravne stavove o matematici i prirodnim naukama, možemo u mnogome doprineti njihovom budućem uspehu.

Izvor: theatlantic.com

Like it? Share it!